Marulićev trg
Marulićevim trgom dominira nekadašnja zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja se danas koristi za potrebe Hrvatskog državnog arhiva.
Uvjerljivo najljepše zdanje secesijske arhitekture u Hrvatskoj dovršeno je 1913. godine prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskoga. Četiri sove koje nose globuse smještene uz vanjski dio kupole nad glavnom čitaonicom najavljuju namjenu zgrade, isto kao i alegorije znanosti i knjižarstva na pročeljima. Na izvedbi kompleksnog i raskošnog projekta sudjelovali su vrsni umjetnici. Svaki detalj, od vitica na fasadi do namještaja pomno je osmišljen.
U ulici nazvanoj po autoru teksta hrvatske himne Lijepa naša domovino, Antunu Mihanoviću, nalazi se Botanički vrt. Smješten uz željezničku prugu dio je niza zelenih perivoja Lenucijeve potkove. Vrt je preko zime zatvoren za javnost, a svako proljeće od kraja 19. stoljeća otvara se izložba s oko 10 000 vrsta različitog bilja, od egzotičnih do autohtonih biljaka Hrvatske kojima se vrt posebno ponosi. Park je otvoren do sumraka i ne naplaćuje se ulaz, ali su pravila ponašanja stroga: zabranjeno je hodati po travi, galamiti, voziti bicikl i brati cvijeće. Zelenilo, mirisi i mir prava su oaza u središtu grada.
Etnografski muzej nalazi se u secesijskoj zgradi nekadašnjeg Obrtničkog doma iz 1903. godine. Muzej je osnovan 1919. godine na poticaj Salamona Bergera, trgovca tekstilom i tvorničara, podrijetlom iz Slovačke. Osnivač je Muzeju ostavio jednu od prvih i najvećih zbirka narodnih nošnji i tekstila. Uz nju tu se mogu upoznati različiti uporabni predmeti i glazbeni instrumenti etnografske baštine Hrvatske. Zanimljive su zbirke koje su darovali slavni hrvatski istraživači, braća Stevo i Mirko Seljan. Oni su sa svojih ekspedicija u 19. stoljeću po nepoznatim predjelima Afrike i Južne Amerike donijeli egzotične predmete domorodaca.