Zoološki vrt Zagreb: Samo tu, i nigdje drugdje

Zoološki vrt grada Zagreba, koji je prošle godine proslavio stotinu godina postojanja, nije samo mjesto na kojem je moguće vidjeti životinje iz različitih krajeva svijeta. On ima i druge važne zadaće kao što su očuvanje prirode, istraživanje životinjskog svijeta te edukacija građana.

Tako se velika pažnja pridaje očuvanju i predstavljanju ugroženih i autohtonih vrsta. Među njima se ističu endemi Balkanskog poluotoka kao što su čovječja ribica, dinarski voluhar, riječna kornjača, najmanja europska zmija ljutica planinski žutokrug, strogo zaštićena najduža europska neotrovna zmija četveroprugi kravosas i neotrovnica šara poljarica.

Mnogima vjerojatno nije poznato da je upravo zagrebački zoološki vrt jedini u svijetu u kojemu posjetitelji mogu vidjeti čovječju ribicu, vodozemca koji živi skrovito u podzemlju dinarskog krša. Ona u zoološkom vrtu živi u nastambi koja je smještena u prostoru oblikovanom kao špilja, u uvjetima nalik onima u prirodi.

Zoološki vrt Grada Zagreba bio je i prvi zoološki vrt u kojemu se mogao vidjeti dinarski voluhar, ali više nije jedini. Naime, iz Zagreba su ti čudesni glodavci, glacijalni relikti, otišli u još dva europska zoološka vrta, onima u češkom gradu Plzenu i austrijskom gradu Innsbrucku.

Ispunjavajući svoju misiju, u Zoološkom vrtu Grada Zagreba prošle je godine otvoren edukativno-uzgojni centar za riječnu kornjaču. Dio je to projekta LIFE for Mauremys – Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Centar obuhvaća objekt s unutarnjim bazenima i akvarijima te vanjski životni prostor za kornjače s dva odvojena bazena. Takvi odvojeni prostori omogućuju istodobno držanje dviju populacija odraslih jedinki te prostor za podizanje mladunaca. Tako se omogućuje nadziranje genetskog materijala koji se prenosi uzgojem kornjača i ojačava njihova populacija u prirodi.