Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 1880. godine na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. S osloncem na teoretske postavke pokreta Arts & Crafts u Engleskoj, te idejne postulate Gottfrieda Sempera, Muzej je zamišljen s namjerom da se stvori “zbirka uzoraka za majstore obrtnike i umjetnike koji treba da ponovo unaprijede proizvodnju predmeta svakodnevne upotrebe”.

Međutim, na ovoj idejnoj osnovi Kršnjavi ne stvara temelje “obrtnom muzeju”, već ovu instituciju koncipira mnogo progresivnije, otvarajući sintagmom umjetnost i obrt mogućnost šireg područja njezina budućeg djelovanja. Niz velikih kulturoloških izložbenih projekata započet izložbom Hrvatski narodni preporod (1985.), za kojom kronološki slijede Kultura pavlina (1989.), Od svagdana do blagdana: Barok u Hrvatskoj (1993.), Fotografija u Hrvatskoj 1848. - 1951. (1994.), Bidermajer u Hrvatskoj (1997.), Historicizam u Hrvatskoj (2000.) i Secesija u Hrvatskoj (2003.) definitivno je etablirao Muzej za umjetnost i obrt kao vodeću muzejsku ustanovu u Hrvatskoj.

U ovom nizu važno je istaknuti veliku izložbu iz fundusa Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt kojim je Muzej obilježio 125. obljetnicu svog djelovanja. Danas Muzej raspolaže fundusom od oko sto tisuća predmeta lijepih i primijenjenih umjetnosti u rasponu od 14. do 21. st., organiziranim u zbirke: namještaja, stakla, metala, keramike, skulpture, slikarstva, grafike, satova, grafičkog i produkt dizajna, arhitekture, fotografije (jedna od najstarijih u svijetu) i fotografske opreme, tekstila i mode, glazbenih instrumenata, oslikane kože, bjelokosti, tiskarstva i knjigoveštva. Kako neke od njih broje više tisuća, a neke i više desetaka tisuća predmeta, slobodno bi se moglo reći da su to zapravo zasebni muzeji unutar Muzeja, tim više što su mnoge od tih zbirki i jedinstvene u Hrvatskoj.

Muzejska knjižnica s čitaonicom s više od 65.000 svezaka knjiga i časopisa predstavlja jednu od najstarijih i najznačajnijih specijalnih knjižnica za umjetnost i umjetnički obrt u ovom dijelu Europe. Odjel muzejske dokumentacije, u okviru kojega djeluju fotoatelijer, informatička služba i muzejski arhiv, sustavno prikuplja, klasificira i obrađuje građu o muzejskim predmetima, djelatnosti i povijesti Muzeja.

U strukturi muzejskih odjela značajna je uloga restauratorskih radionica koje kontinuirano rade na preventivnoj zaštiti, konzervaciji i restauraciji muzejskih predmeta. U okviru edukativne djelatnosti ostvaruju se programski ciljevi Muzeja u smislu komunikacije s muzejskom publikom i poticanjakreativnosti. Za uspješno djelovanje Muzeja danas iznimno je važna uloga službe za marketing i odnose s javnošću koja je ključna spona između muzejske struke i javnosti.

Osam izložbenih dvorana u prizemlju s više od 1000 m2 muzejskog prostora predviđeno je za održavanje povremenih izložbi – od tematskih, temeljenih na vlastitom fundusu i kulturološkom pristupu baštini – do monografskih, retrospektivnih i problemskih koje propituju određene aspekte suvremene likovnosti. Uključivanjem dodatnih promotivnih i kulturno-scenskih programa (koncerti, kazališne predstave, promocije) Muzej je u nacionalnim okvirima proširio značaj umjetničkog muzeja i profilirao se u smjeru promoviranja kulturne povijesti i oplemenjivanja kulturne sadašnjosti.

Na početku 21. stoljeća djelatnost Muzeja karakteriziraju razgranata aktivnost, fundus koji se neprestano povećava, velik broj izložbi koje se pripremaju u Muzeju i izvan njega, sve češće i u inozemstvu, bogata i intenzivna nakladnička djelatnost, novi oblici poslovanja koji proizlaze iz potreba posjetitelja (pokretanje proizvodnje replika i muzejskih suvenira, museum shop), suvremeni muzeološki standardi.

Odgovor izazovima vremena sadržan je u kontinuiranju dobrih tradicija, sukladno misiji koju je Muzeju odredio njegov utemeljitelj Izidor Kršnjavi krajem 19. st., no isto tako i u neprestanom promišljanju i redefiniranju uloge Muzeja za umjetnost i obrt danas i u vremenu koje slijedi.

S Zagreb Cardom (www.zagrebcard.com) ostvarujete besplatni ulaz u Zoološki vrt.

Upišite traženi pojam

10. Ljetne noći Teatra EXIT

Ako ste ljubitelj kazališta pod zvijezdama svakako ćete poželjeti pogledati neku od predstava u Muzeju za umjetnost i obrt.

Ne propustite

WE WILL, WE WILL RAKIJA: Branko Đurić Đuro, Zala Djuric, Nancy Abdel Sakhi, glas: Annamaria Serda

S. Silađev: Astroklikeri

Magic Leon: (Ne)mogući show

Aleksandar Lazić: Bez cenzure - Stand Up

Kerekesh teatar: Beba

D. Trojanac: Lisica bez repa

Peter Quilter: Čovječe, ne ljubi se

W. Shakespeare: San ivanjske noći