Osnovni podaci

Zagreb, grad milijun srca

Grad Zagreb, smješten na zemljopisnom, kulturnom, povijesnom i političkom sjecištu istoka i zapada Europe, glavni grad Hrvatske, spaja kontinentalni i mediteranski duh u osebujnu cjelinu. Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko, političko i administrativno središte Republike Hrvatske sa sjedištem Sabora, Predsjednika i Vlade. Povoljan geografski položaj između Panonske nizine, ruba Alpa i Dinarida omogućio je spontani nastanak mjesta slobodne komunikacije.

 

Grad sa sjeverne strane od hladnih sjevernih vjetrova štiti gora Medvednica, a prostrana ravnica i rijeka Sava otvaraju ga prema ostalim stranama svijeta. U Zagrebu živi četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske, što je u brojkama gotovo milijun. Građani su stoljećima stizali iz različitih krajeva Europe, a u novijoj povijesti iz svih krajeva Hrvatske te su svojim doprinosom obogatili kulturu grada.

 

Zagreb je siguran velegrad otvorenih vrata, burne povijesti i zanimljivih ličnosti, koji srdačno poziva na upoznavanje i ispunjava očekivanja. U ovom se gradu lako sklapaju zanimljiva poznanstva, nova prijateljstva i proživljavaju nezaboravne dogodovštine. Povijesne se sekvence čitaju kao slikovnica na sačuvanim fasadama, a ulice i trgovi odišu suživotom različitih mentaliteta koji stvaraju prepoznatljiv zagrebački identitet opuštenog velegrada. Savjet je prepustiti se atmosferi grada, od kojeg su ljepše samo Zagrepčanke, tvrde mnogi.


Zagreb – njegove ulice i spomenici – žive tisućljeće. Ipak, svoju najveću vrijednost on mjeri trenutkom koji nam poklanja, ljepotom i osobnošću koje dijeli s nama. I on je tako veći za našu radost, mi bogatiji za prijateljstvo s gradom čije su ga vrijednosti uvrstile u popis europskih umjetničkih gradova, a osobnost u riznicu našega srca.


Dva zagrebačka brežuljka

Arheološka istraživanja dokazuju postojanje života oko današnjeg Zagreba već u kamenom dobu, oko 35 000 godina pr. Kr., kasniji nalazi dokazuju naseljavanje Ilira, prastanovnika ovog dijela Europe. Kelti s dalekog sjevera dolaze najvjerojatnije u 4. stoljeću pr. Kr. Nakon njih Rimljani u blizini Zagreba grade veliki uređeni centar Andautoniju, o čemu svjedoči arheološki park u današnjem Ščitarjevu. Zagreb kakav danas poznajemo i koji čini njegovu povijesnu jezgru nastao je u srednjem vijeku na dvama brežuljcima: svjetovnom Gradecu, današnji Gornji grad i crkvenom Kaptolu. Prvi pisani spomen Zagreba potječe iz 1094. godine kada mađarski kralj Ladislav na svom putu prema Jadranu osniva zagrebačku biskupiju na Kaptolu. Zagrebačka katedrala u neogotičkom stilu i danas dominira vizurom grada, a renesansne zidine oko nje jedne su od rijetkih sačuvanih u ovom dijelu Europe.

 

U burnim vremenima pohoda mongolskih plemena prema srednjoj Europi dogodio se najvažniji povijesni događaj za Gradec, drugi dio zagrebačkog nukleusa. Sredinom 13. stoljeća Tatari su opustošili Mađarsku, a njihov kralj Bela IV. bježi u Zagreb gdje mu građani daju siguran zaklon. Iz zahvalnosti 1242. godine kralj poveljom daje Gradecu status slobodnoga kraljevskog grada. Na to razdoblje svaki dan simbolički podsjeća kula Lotrščak s koje već stotinjak godina top obilježava podne. U srednjem su vijeku građane u sumrak pozivala zvona da se vrate u sigurnost utvrde jer se vrata grada zatvaraju i zaključavaju. Jedina sačuvana vrata u srednjovjekovni Gradec jesu Kamenita vrata koja su u potpunosti izgorjela u prvoj polovici 18. stoljeća, no iz požara je čudom spašena slika Svete Marije koja je i danas na oltaru. Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica je grada Zagreba i svetkuje se 31. svibnja svečanom procesijom.

 

Toga se dana slavi i Dan grada Zagreba. Dva, u srednjem vijeku često suprotstavljena brežuljka, dijelio je i spajao potok Medveščak na kojem su se gradili mlinovi. Tadašnja potočna nizina danas je živopisna Tkalčićeva ulica ispod čijeg popločenja i dalje teče potok prema rijeci Savi. S vremenom nestaje opasnosti od napada i grad se postepeno širi na ravnicu. Na mjestu podno dvaju naselja formira se trg na kojem se obavlja sva trgovina. Današnji Trg bana Josipa Jelačića srce je grada i glavno mjesto sastajanja građana. Fontana je vezana uz legendu o nastanku imena grada. Naime, nekog davnog sunčanog dana, hrabri ban je nakon povratka iz bitke, umoran i žedan rekao djevojci Mandi da mu zagrabi vode s izvora. Tako je izvor dobio ime Manduševac, a grad ime Zagreb.


Jedan grad Zagreb

Gradovi na dvama brežuljcima prosperiraju. Tijekom 17. i 18. stoljeća grade se barokne plemićke palače i crkve. Tako isusovci na Gornjem gradu podižu crkvu Svete Katarine koja je danas jedan od najočuvanijih primjeraka barokne raskoši. U drugoj polovici 17. stoljeća Zagreb je sveučilišno središte, jedno od najstarijih u Europi s neprekinutim radom. U međuvremenu Zagreb postaje sjedište Vlade. Razlike između biskupskoga grada i slobodnog kraljevskog grada polako nestaju te se konačno brišu 1850. godine kada se ujedinjuju u grad Zagreb koji tada ima 15 000 stanovnika. Povoljan položaj prema ravnici omogućava slobodan rast i život se ubrzano širi na nizinu prema rijeci Savi. Razvoj industrijske proizvodnje, trgovine, prometa i bankarstva izrazito utječu na fizionomiju grada u drugoj polovici 19. stoljeća.

 

Zagreb se širi do željeznog pojasa željezničke pruge, koja Zagreb od 1862. godine spaja sa srednjoeuropskim metropolama. U tom razdoblju nastaje blokovska izgradnja grada na pravilnom uličnom rasteru. Urbanistički plan je jasan, sve ulice u Donjem gradu moraju biti ravne, iste širine, a zgrade istog tipa i zadane visine. Prostrani trgovi, monumentalne građevine u duhu klasicizma i historicizma na mnogobrojnim parkovima Zagreb je kakav danas poznajemo. S Trga bana Jelačića Praška ulica vodi do niza trgova – parkova, zagrebačkog pandana bečkom Ringu. Ova takozvana „zelena potkova“ je parkovna površina u obliku slova U sa svim važnim reprezentativnim građevinama građanske kulture. Pažljivo je smišljen odnos zelenila i arhitekture javnih objekata, fontana i paviljona.

 

Ovdje su stanica Glavnog kolodvora, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, fakulteti, Hrvatski državni arhiv, nekada zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatsko narodno kazalište i reprezentativne palače. Žuta pročelja i drvoredi divljih kestenova podsjećaju na članstvo Hrvatske u dvojnoj Austro-Ugarskoj monarhiji. Pravilan grad reprezentativne širine, slijed jasno definiranih zelenih prostora i precizno smještenih spomenika prirodno se nastavlja na tijelo staroga srednjovjekovnog Gornjega grada. U Donjem gradu zavirite u veže građanskih kuća, čija su pročelja opna između javnog uličnog prostora i privatnog života dvorišta. Kombinacija ozračja malog grada i raskoši srednjoeuropskog velegrada ističe Zagreb na tadašnjoj karti europskih modernih gradova.


Moderna vremena

Povijesni događaji u 20. stoljeću mijenjaju kartu svijeta i ostavljaju neizbrisiv trag na životu Zagrepčana. Nakon završetka Prvog svjetskog rata Hrvatska raskida veze s Austro- Ugarskom monarhijom 1918. godine i postaje dijelom Kraljevine SHS, nove države južnoslavenskih naroda. Broj stanovnika Zagreba ubrzano raste i nastaju nove četvrti na istoku i zapadu grada, a u podsljemenskoj zoni grade se reprezentativne rezidencije. Početkom 20. stoljeća grad živi u obilju građanskog društva, čvrsto povezan s tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti. Počinje emitiranje prve radiostanice u ovom dijelu Europe, otvorena je Zagrebačka burza, posljednji rad arhitekta Viktora Kovačića, sagrađena je prva automatska telefonska centrala, gradi se prvi zagrebački neboder.

 

Moderna vremena ubrzano mijenjaju svakodnevicu do početka Drugog svjetskoga rata. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska postaje jedna od šest republika Jugoslavije, sa Zagrebom kao glavnim gradom. Smirivanje stanja u poratnim godinama dovodi do daljnjeg širenja grada, koji konačno preskače rijeku Savu na čijoj se južnoj obali grade stambena naselja. Rijeka Sava, koja je stoljećima izlijevanjima prijetila stanovnicima, u srednjem vijeku ih branila od osvajača, a kao prometnica ih spajala s dalekim krajevima, od sredine 20. stoljeća dijeli Zagreb na staru jezgru grada i Novi Zagreb. Danas dvije obale povezuje dvanaest mostova. Zagrebački velesajam, mjesto međunarodnih poslovnih susretanja, seli se iz središta grada na južnu obalu Save.

 

Gradi se zračna luka Pleso u nizini, po gradu niču novi poslovni neboderi te se gradi nova Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Hrvatski sabor 1991. godine donosi odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Zagreb je glavni grad nove neovisne europske države, zajednice slobodnih i jednakih građana. Hrvatski sabor i Vlada smješteni su na Gornjem gradu, najstarijem svjetovnom centru grada, gdje su stoljećima donošene povijesne odluke. U novom tisućljeću grad Zagreb je poslovno središte regije, mjesto višejezične kulturne, poslovne i političke komunikacije. Poslovne četvrti izvan užeg središta grada zagrebački su odgovor na zahtjeve suvremenog načina života. Nastavlja se stoljećima dokazano ravnopravno sudjelovanje u zbivanjima na europskoj i svjetskoj pozornici.


Zeleni Zagreb

Zelene oaze za odmor na svakom su koraku u Zagrebu. Nije čest slučaj da neki grad ima svoj park prirode. Tako Zagreb nadomak središtu grada ima Medvednicu, omiljeno izletište. Ulice i trgovi grada isprekidani su zelenim parkovima i perivojima. U 19. stoljeću uređeno je Strossmayerovo šetalište na Gornjem gradu, gdje danas u društvu pjesnika A. G. Matoša možete uživati u najromantičnijoj panorami grada. Dokaz visoke razine građanske kulture u 19. stoljeću jest Lenucijeva „zelena potkova“, niz od osam zelenih trgova kao okosnica Donjeg grada. Najpopularniji među zelenim trgovima jest Zrinjevac, prepoznatljiv po aleji platana koje su prije više od sto godina dovezene iz Trsta. Vodoskoci, glazbeni paviljon i poprsja velikana vremeplov su u prošlost.

 

Već više od 120 godina mnogobrojni Zagrepčani svakodnevno zastaju kraj meteorološkog stupa i provjeravaju točno vrijeme, dnevnu temperaturu, tlak zraka i količinu vlage. Na Trgu kralja Tomislava, imenovanom po prvom hrvatskom kralju, putnicima vlakom se pruža jedinstven pogled na Umjetnički paviljon i Katedralu. Umjetnički paviljon, mjesto izvanrednih likovnih događanja, sagrađen je kao Hrvatski paviljon povodom Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine. Inovativna željezna konstrukcija za to doba omogućila je da se paviljon doslovce prenese na današnje mjesto i otvori za općinstvo dvije godine poslije. U blizini je još jedno mjesto za bijeg od gradske vreve. Botanički vrt jedna je od najbogatijih zbirka bilja u Europi s oko 10 000 biljnih vrsta.

 

Iza zidina oko Katedrale nalazi se park Ribnjak, gdje su u prošlosti svećenici petkom lovili ribe za postan objed. U istočnom dijelu grada leži prostrani perivoj Maksimir. Najveći zagrebački park oblik engleskog parka kao i slikovite paviljone dobio je već u 19. stoljeću, a u prvoj polovici 20. stoljeća postaje i dom za životinje u poznatome zoološkom vrtu. Izvan uže gradske jezgre na brežuljku nalazi se središnje gradsko groblje Mirogoj. Monumentalne arkade, paviljoni i kupole s kraja 19. stoljeća djelo su istaknutog arhitekta Hermanna Bolléa. U doslovnom smislu ovo je mjesto mira za preminule istaknute osobe i jedno od najljepših groblja u Europi, ali ujedno i predivan park i umjetnička galerija na otvorenom.


Od središnjeg zagrebačkog Trga bana Josipa Jelačića započinje niz trgova i gradskih parkova povezanih u Lenucijevu “zelenu potkovu”, nazvanu tako po arhitektu i urbanistu koji ju je osmislio. Niz parkova u samom središtu grada obuhvaća željeznički kolodvor, preko Botaničkoga vrta pa sve do Marulićevog trga i Trga maršala Tita. Njihov obilazak, uz prekrasne cvjetne lijehe, užitak je za one koji žele se odmoriti, a prava riznica spomenika, galerija i muzeja za poklonike umjetnosti.


Grad umjetnosti

Zagreb je grad raznovrsnog i bogatog kulturno-umjetničkog života. Tridesetak stalnih i povremenih kazališta i kazališnih scena, tridesetak muzeja, veći broj galerija te brojni kazališni, glazbeni i plesni festivali uvrštavaju Zagreb na listu gradova umjetnosti. Od klasičnog do alternativnog, od amaterskog do profesionalnog, od intimnog do javnog, mnogostrukost umjetničkih jezika ovdje je odraz svijesti građana. Hrvatsko narodno kazalište nacionalna je kuća baleta, opere i drame. Od koncertnih dvorana najpoznatija je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere. Operete i mjuzikli, rock i pop opere u Komediji, britki humor i satira u Kerempuhu, suvremenost na daskama Gavelle, ZKM-a, ITD-a, EXIT-a. Teško je sve nabrojiti, a kamoli istaknuti najbolje. Prosudite sami. Zagreb je domaćin brojnih međunarodnih kulturnih manifestacija. Svjetski festival animiranog filma Animafest po tradiciji je drugi festival animacije u Europi.

 

Muzički bijenale, Tjedan suvremenog plesa i Eurokaz, međunarodni festival suvremenih kazališta, donose svijet na zagrebačke pozornice. Pokazali smo da se povijest, umjetnost i kultura Zagreba, Hrvatske i Europe čita u arhitekturi grada, no svakako i u brojnim zagrebačkim muzejima. Arheološki muzej čuva tajanstvenu Zagrebačku mumiju. Mumija žene iz egipatske Tebe povijena je u lanenu knjigu s najdužim, još nedešifriranim sačuvanim tekstom etruščanskoga jezika. Muzej grada Zagreba na suvremen način interpretira povijesne događaje u Zagrebu, od prapovijesti do danas. Muzej za umjetnost i obrt osnovan je zajedno sa školom u drugoj polovici 19. stoljeća u svrhu očuvanja tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta. Jedinstvena zbirka umjetnina iz različitih razdoblja i područja izložena je od Univerzijade 1987. godine u Muzeju Mimara.

 

Strossmayerova galerija starih majstora zbirka je poznatih europskih imena slikarstva, nezaobilazna u upoznavanju umjetnosti od 15. do 19. stoljeća. U susjedstvu je Moderna galerija koja obuhvaća djela svih relevantnijih likovnih umjetnika 19. i 20. stoljeća. Grad je 21. stoljeće dočekao s novom zgradom Muzeja suvremene umjetnosti, koji upravo otvara svoja vrata. Na Gornjem gradu u bivšem isusovačkom samostanu nalazi se Galerija Klovićevi dvori. Emocije, životnost i simboliku na djelima autora amatera pogledajte u Muzeju naivne umjetnosti. U blizini je Atelje Meštrović, izložbeni prostor kipara Ivana Meštrovića, koji je svojim stvaralaštvom, kao i Rodin, obilježio 20. stoljeće. Prema njegovoj ideji sagrađen je paviljon kružnog tlocrta, koji je danas Dom hrvatskih likovnih umjetnika. Izdvojili smo tek nekoliko mjesta i manifestacija. Zagreb je grad umjetnosti, uvjerite se sami.


Na Rooseveltovom trgu možete sjesti i uživati u ljepoti zgrade nekadašnje gimnazije i prekrasnog parka ispred nje. Već zbog toga bit ćete bogatiji za još jednu lijepu zagrebačku sliku. Ali ako samo odškrinete svijet umjetničke riznice Muzejskoga prostora Mimara, ostat ćete zadivljeni njegovim vrijednostima i otputovati u daleke svjetove umjetnosti. A tu su, pored vas i zbog vas…


Plavi Zagreb Bijeli Zagreb

Plava boja je boja grada Zagreba. Nalazi se u grbu grada, a kratkom šetnjom ulicama to postaje vrlo jasno jer su tramvaji, autobusi i uspinjača plave boje, kao i dresovi zagrebačkih sportaša. Sport je oduvijek bio velika strast u ovom gradu. Počnimo s nogometom kao najvažnijom sporednom stvari na svijetu. Nogometni klub Dinamo, najtrofejniji hrvatski nogometni klub, simbolizira plava boja. Centri za rekreaciju i profesionalno bavljenje sportom rašireni su po cijelom gradu. Košarkaški klub Cibona ima svoju dvoranu nazvanu po legendarnom igraču Draženu Petroviću.

 

Sportsko-rekreacijski centar Jarun, nekadašnji rukavac rijeke Save, uređen povodom Univerzijade 1987. godine, rekreativcima nudi biciklističke i pješačke staze, sportske terene, a na jezeru se odvijaju međunarodna veslačka natjecanja. Na Jarunu još postoji dio nedirnute prirode – dom za stotinjak vrsta ptica te mnoštvo različitih riba, vodenih životinja i kukaca. Golemi som Jura možda je tek urbani mit, ali svi ribiči koje tamo sretnete priznat će da se nadaju velikom ulovu. Za vrućih ljetnih dana Jarun opravdava svoj drugi naziv „zagrebačko more“ jer plaže vrve kupačima.

 

Sport je prisutan i u snježnim zimskim danima. Početkom svake godine Zagreb postaje središte Svjetskog skijaškog kupa i opravdava jedan od naziva po kojem je poznat – Bijeli Zagreb grad. Tek pola sata udaljen od središnjeg trga, najviši vrh gore Medvednice, Sljeme (1 035 m) posebno je mjesto u životu Zagrepčana. Brat i sestra, Ivica i Janica Kostelić, najpoznatiji hrvatski skijaši, tu su se pripremali za svoje vrhunske svjetske uspjehe. Promovirali su skijašku stazu na Sljemenu te je uvrštena u svjetski kup. Tijekom cijele godine Sljeme je omiljeno izletište svih uzrasta.


Kultura dnevnog boravka

Zagreb na svim listama uvjerljivo vodi kao grad s najvećim dnevnim boravkom. Čim sunce pokaže svoje zube u rano proljeće, otvaraju se terase kavana, kafića, restorana i slastičarnica. Ulice i trgovi su mjesto za promenadu, uživanje u kavi, druženje i poslovne sastanke. Jedinstvena kombinacija mediteranske srdačnosti i sjevernjačke poslovnosti osvaja na prvu loptu. Kao da se svi poznaju. Tradicionalna Međunarodna smotra folklora, međunarodni ulični festival Cest is d’Best, promenadni koncerti, Martinje te razni prigodni sajmovi dodaju sadržaj uličnom druženju. Današnje druženje u kafićima ima korijene u dugoj i bogatoj kavanarskoj tradiciji u ovom gradu.

 

Lenucijeva potkova i glavni trg u prošlosti su bili važne točke zagrebačkoga društvenog života. Danas se to područje proširilo na cijelo središte i pješačku zonu, pa čak i izvan nje. Za sve temperamente i uzraste ponešto. Kavane oko Trga bana Jelačića, u svakodnevnom govoru samo Trg, imaju ozbiljnije goste. Preradovićev trg, oduvijek poznatiji kao Cvjetni trg, vole umjetnici i mladi, ali i oni malo stariji. Tkalčićeva ulica, koja je u prošlosti dijelila Gradec i Kaptol te bila puna krčmi i crvenih lampiona, danas je mondeno mjesto susretanja i boravka za cijelu obitelj.

 

Ako ste romantičniji, u Ilici se ukrcajte u uspinjaču, najkraću žičanu željeznicu na svijetu namijenjenu javnom prometu i za 55 sekunda ste na Gornjem gradu. Sve navedene lokacije mjesta su pravog fenomena, takozvane špice. Svaku subotu oko podneva u središte se slijevaju svi uzrasti. Vrijeme i mjesto za vidjeti i biti viđen. Ritual je uvijek isti: polako se ispija kava, čitaju se subotnja izdanja novina, svrati se do Dolca po svježe namirnice i nakon svega toga obavljenog bez žurbe na pripremu ručka. Svaka četvrt ima svoje mjesto okupljanja, osjećajte se pozvanima jer na tim mjestima će svi znati vaše ime.


Korak po korak... Zaustavi se, porazgovaraj s prolaznikom, popij kavu i – kreni dalje! U predahu između dviju obveza, da biste pričekali prijatelja ili naprosto “čitali” lica prolaznika, u zagrebačkim uličnim kavanama i opuštenosti pješačkih zona otkrit ćete zašto ga zovu gradom s dušom...


Okusi, boje i mirisi

Gastronomska ponuda u Zagrebu bogata je kombinacija različitih kuhinja. Povijest i geografija utjecali su i na zagrebačke jelovnike. Iako Zagrepčani rado kuhaju kod kuće, postoji mnogo mjesta gdje se nudi bogata kontinentalna hrana te jela mediteranske i internacionalne kuhinje. Štrukli su jelo koje će vam svaki Zagrepčanin preporučiti kao autohtono. Pripremaju se na nekoliko načina, pa se mogu jesti kuhani ili pečeni, slatki ili slani. Purica s mlincima je jedno od tradicionalnih kontinentalnih jela. Za ljubitelje mesa tu je i zagrebački odrezak, pohani teleći odresci punjeni sirom i šunkom. Možemo se pohvaliti da i Zagreb, uz Pariz i Beč, ima svoj odrezak.

 

Za doručak kušajte svježe vrhnje sa sirom koje ste kupili od proizvođača, kumice iz okolice Zagreba. Jedna od specifičnosti grada su tržnice hrane na otvorenom. Gotovo svaka četvrt ima jednu, no najpoznatija je svakako tržnica Dolac u blizini Katedrale, u srcu Zagreba. Tu proizvođači svakodnevno od ranog jutra prodaju svježe voće i povrće, meso i ribu. Plac je jedinstveno mjesto zvano i „zagrebački trbuh“, gdje gurmani nalaze sezonske proizvode iz svih hrvatskih regija. Šarenilo boja, mirisa, okusa i zvukova nezaobilazan su doživljaj. Preko dana zalogajnice uz tržnice nude jeftina brza domaća jela.

 

Na svakom koraku su slastičarnice i pekarnice. Za večeru preporučamo posjet jednom od brojnih restorana koji nude regionalnu kuhinju. Svakako treba kušati zagrebačke savijače, takozvani štrudl od jabuka, sira ili višanja, a tu su i kremšnite; najpoznatije su one napravljene u obližnjem gradu Samoboru. Ne zaboravimo ponudu vina, u zagrebačkoj se okolici stoljećima uzgaja vinova loza iz koje se proizvode hvaljena vina. Iako je pivo najpopularnije piće, tradicionalni događaj blagoslivljanja mladog vina na blagdan svetog Martina, zaštitnika vinara, 11. studenog govori o tome koliku važnost ima kultura vina.


Iz Zagreba s ljubavlju

Originalan podsjetnik na posjet Zagrebu jest, u poslovnom svijetu neizbježna, kravata, izvorni hrvatski proizvod. U 17. stoljeću su hrvatski vojnici elegantnim rupcima oko vrata pobudili pažnju Francuza, a kako je kravata postala planetarno poznat modni dodatak, već je povijest. Jedan od najznačajnijih izuma 20. stoljeća, penkala, nastala je upravo u Zagrebu. Inovator inženjer Eduard Slavoljub Penkala 1906. godine patentira prvu mehaničku olovku na svijetu, a 1907. godine patentira prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom. Proizvodi ih u Zagrebu i izvozi u sedamdesetak zemalja svijeta.

 

Taj pionir modernih vremena ima opus od osamdesetak izuma, pa čak i iz polja zrakoplovstva. Tek nekoliko godina nakon proslavljenih izumitelja braće Wright, Penkala 1910. godine konstruira prvi hrvatski zrakoplov. Aromatični kolač paprenjak koji su spremale žene starog Zagreba originalni je suvenir. Neobična kombinacija sastojaka – meda, oraha i papra bit će podsjetnik na kontraste Zagreba. Licitar, tradicionalni šareno ukrašeni kolač od medenoga tijesta iz središnje i nizinske Hrvatske u obliku srca tradicionalno se daruje u posebnim prilikama kao izraz ljubavi i privrženosti.

 

Crveni šestinski kišobrani, dio narodne nošnje karakteristične za okolicu Zagreba, na tržnici Dolac prodavače štite od kiše i sunca. Kao osobni uporabni predmeti, oni su prepoznatljiv element identiteta grada. Za ljubitelje antikviteta, umjetnina i starina Britanski trg svakog vikenda ujutro osvane originalnom prodajnom izložbom pod vedrim nebom. Zagreb je grad kreativnog kupovanja – od malih tradicijskih obrta u najpoznatijoj zagrebačkoj ulici Ilici, do velikih trgovačkih centara – tu svatko pronalazi nešto. Zagreb je grad koji zauvijek zauzima posebno mjesto u srcima posjetitelja.